15

travanj

Mr. sc. Krešimir Putarek, dr. med
  • Kardiolog
  • Kako spriječiti bolesti srca u vrijeme blagdana

    Vrijeme je božičnih blagdana, idealno za druženje s obitelji i dragim prijateljima, poklone i ugođaj koji označavaju najljepši dio godine.

    Tijekom božičnih  i novogodišnjih blagdana, uz blagdansko raspoloženje mnogi dožive negativno iskustvo tegoba od strane srca od kojih su neke vrlo ozbiljne, pa čak i po život opasne.

    Povećana konzumacija hrane, promjena dijetalnih navika, emocionalni stres te izostanak zdravih navika (manjak tjelesnih aktivnosti tijekom blagdana) u ovom užurbanom dijelu godine mogu biti čimbenici nastanka srčano-žilnih problema.

    Pokloni koje baš nitko ne želi

    Problemi koji nastaju tijekom ovog perioda mogu se podijeliti na nekoliko skupina: problemi s poremećajima ritma (nastanak aritmija), nastanak ili pogoršanje srčanog popuštanja, problemi s povišenim krvnim tlakom, te pojava bolova u prsima i srčanog udara.

    Prema nekim studijama broj srčanih udara povećan je tijekom blagdana, sukladno nekim podacima oko 30 % i više na ostali dio godine. Interesantno, kao prvi krivac optuženo je hladno vrijeme tijekom prosinca i siječnja, ali  slične se statistike bilježe i u krajevima gdje prevladava trajno toplo vrijeme. Blagdanska užurbanost kao induktor stresa mogući je uvjet za povećan broj kardiovaskularnih incidenata. Izgleda da su najopasniji dani za mogući srčani udar upravo 25. i 26. prosinac!!

    Poznato je da tijekom blagdana raste konzumacija hrane koja sadrži dosta zasičenih masnoća te veliku količinu soli. Unos ove vrste hrane povisuje krvni tlak i dovodi do povišenja serumske razine kolesterola. Statistički povećan rizik za nastanak srčanog udara traje i nekoliko dana nakon konzumacije ove vrste hrane.

    Nakon „teškog“ obroka tijekom probave ovakve hrane raste krvni tlak što opterećuje srce. Masna hrana mijenja i količinu inzulina koji se luči u naše tijelo koji pogoduje promjenama arterija te one postaju manje elastične. Sve te promjene mogu dovesti do nastanka ugruška u arterijama koje hrane srce (koronarne arterije) i do srčanog udara ili do sličnih promjena u mozgu i moždanog udara s trajnim posljedicama.

    Promjena dijetalnih navika tijekom blagdana, osobito povećani unos soli, izrazito nepovoljno djeluje na ljude sa srčanim popuštanjem, bolestima srčanih zalistaka i hipertenzijom zbog zadržavanja tekućine u cirkulaciji, povišenja tlaka što predstavlja dodatni napor za već oslabljeno srce. Ponekad ovakva situacija može dovesti do „plućnog edema“, teškog, akutnog popuštanja srca koje je po život opasno.

    Unos alkohola poznati je uzročnik nastanka nekih aritmija, čak i kod ljudi koji imaju strukturalno zdravo srca. Nakon konzumacije većih količina alkohola česta je pojava treperenja pretklijetki (fibriloacije atrija). Aritmija nastaje zbog promjene u nastanku i provođenju impulsa u pretklijetkama. Vrlo često, u fibrilaciji atrija srce može raditi vrlo brzo uzrokujući osjećaj nedostatka zraka, bolove u prsima, opću slabost. Subjektivne tegobe mogu biti vrlo dramatične.

    Osim pozitivnog učinka druženja s dragim ljudima tijekom ovog perioda, ne treba zaboraviti mogućnost i negativne socijalne interakcije zbog imperativa da se zadovolje očekivanja i potrebe članova obitelji, stresa zbog nabavke stvari potrebnih za blagdane te užurbanosti, a moguće i većeg fizičkog stresa.

    Što možemo poduzeti da spriječimo ovakve probleme?

    Budite umjereni u blagdanskoj hrani, ograničite hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća, pazite na dovoljan unos ribe, voća i povrća.

    Budite umjereni u konzumaciji alkoholnih pića, zamijenite neka alkoholna pića izvorskom ili mineralnom vodom.

    Održavajte tjelesnu aktivnost tijekom blagdana, ne dozvolite porast tjelesne težine, smanjite stres.

    Na hladnom vremenu budite oprezni s teškim tjelesnim aktivnostima.

    Redovito uzimajte lijekove, ne zaboravite vaše lijekove ako putujete.

    Ne dozvolite da ovo doba godine rezervirano za obitelj i dobro raspoloženje dovede do zdravstvenih problema. Ostanite u formi, osluškujte Vaše tijelo i ukoliko primjetite promjene koje upućuju na mogući srčanožilni problem konzultirajte Vašeg liječnika.

    Mnoge od promjena navedenih u ovom kratmo članku mogu se prevenirati i dijagnosticirati pravovremenim pregledom kardiologa. Koristite mogućnosti preventivne kardiologije u ranom otkrivanju i sprečavanju ovih opakih bolesti. Ukoliko ste već liječeni zbog sračnožilnih bolesti pridržavajte se uputa Vašeg kardiologa, uzimajte lijekove te se redovito kontrolirajte kako bi se učinile kontrolne pretrage i korigirala terapija te definirala za Vas optimalna terapijska strategija.

    Teme koje bi vas mogle interesirati

    Dijabetes i srčane komplikacije

    Dječja kardiologija

    Ultrazvuk srca i kardiološki pregled u otkrivanju najčešće bolesti zalistaka srca: suženje aortnog zalistka - aortna stenoza

    Bol u nogama - Simptomi koje ne treba zanemariti

    Otkrijte povišeni krvni tlak na vrijeme

    aritmija

    Aritmija - dijagnostika i liječenje

    Ergometrija – test opterećenja na pokretnoj traci

    Flavonoidi i kalij: zašto jesti više voća (i povrća) kako bi smanjili povišen tlak

    Pojačan rad štitnjače (hipertireoza) i srce

    Najčešće aritmije dječje dobi

    Kako smanjiti unos soli - kratke upute za bolesnike s povišenim krvnim tlakom i srčanim bolestima

    Antikoagulantna terapija - upute i upozorenja

    Ultrazvučni pregled arterija i vena