15

travanj

Doc. dr. sc Nataša Rojnić Putarek dr. med.
  • Pedijatar
  • Endokrinolog
  • Dijabetolog
  • Liječenje, kontrola i edukacija bolesnika s dijabetesom malitusom

    Dijagnoza šećerne bolesti ili dijabetesa melitusa uključuje širok raspon bolesti koje su karakterizirane povišenom koncentracijom glukoze u krvi. Dijabetes može tako biti posljedica smanjenog izlučivanja inzulina iz beta stanica gušterače te tako nastaje šećerna bolest tip 1 (dijabetes melitus tip 1 ili inzulin ovisni dijabetes melitus) a može nastati i kao posljedica smanjene osjetljivosti stanica jetre, mišića i masnih stanica na djelovanje inzulina što dovodi do šećerne bolesti tip 2 (dijabetes melitus tip 2 ili inzulin neovisni dijabetes melitus).

    U djece i adolescenata najčešće se radi o dijabetesu tip 1 koji je nastao kao posljedica autoimunih procesa u organizmu. Učestalost ovog oblika dijabetesa u zadnjih 50 godina značajno raste. Istovremeno se uočava sve češća pojava bolesti u sve mlađe djece, posebno u one mlađe od 5 godina.

    S druge strane dijabetes melitus tip 2 (inzulin neovisni dijabetes melitus) važan je javno zdravstveni problem u cijelom svijetu. Iako je u nas učestalost ovog oblika dijabetesa u djece i adolescenata značajno manja, obzirom na epidemiju pretilosti koja u nas također poprima značajne razmjere pitanje je vremena kada će ovaj obik dijabetesa po učestalosti činiti značajan dio naših bolesnika.

    Šećerna bolest tip 1 liječi se prvenstveno inzulinom. Pri tome prema različitim načinima inzulinske primjenjuje se 4-8 potkožnih injekcija inzulina dnevno, a za dobru regulaciju glikemije važno je svakodnevno mjerenje glukoze u krvi prije svakog obroka, prije spavanja i povremeno noću, a u najmanje djece broj mjerenja glukoze nekad je i veći od 10 puta dnevno.
    Uz inzulin i kontrolu šećera u krvi važnu ulogu u liječenju ima pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. Redovito bavljenje sportom predstavlja jednu od važnijih mjera u liječenju i regulaciji šećerne bolesti kako u tipu 1 tako i u tipu 2 dijabetesa melitusa. Tjelesna aktivnost koja je u skladu s uzrastom, spolom i mogućnostima djeteta značajna je ne samo za tjelesno već i za psihološko zdravlje djeteta.

    Povišena razina glukoze u krvi ili hiperglikemija mogu imati i dugotrajne posljedice na organizam te tada govorimo o kasnim ili kroničnim komplikacijama dijabetesa koje nastaju nakon dužeg trajanja bolesti. Prvenstveno dolazi do oštećenja malih krvnih žila zbog dugotrajne visoke razine šećera u krvi i prvotno se očituju na očima, bubrezima, te živcima. Kontinuirana edukacija bolesnika s dijabetesom i njegove okoline jedna je od najvažnijih metoda kojom se bolesnik motivira i pruža mu stalnu potporu u tome da ustraje na što boljoj kontroli bolesti odgoditi ili spriječiti kasne komplikacije dijabetesa.

    Kao i u drugim našim aktivnostima i ovdje osim liječnika pedijatra dijabetologa i medicinske sestre specijalizirane za edukaciju dijabetesa, sudjeluju i psiholozi s ciljem unapređenja psihološke prilagodbe na bolest i kvalitete života uopće .

    Više o liječenju dijabetesa možete pročitati na http://www.poliklinika-arista.hr/…/Intervju_Casopis_Dijabet…

    Dijabetološki tim:
    Prim.mr.sc. Jasenka Ille, dr.med
    Specijalist pedijatar, subspecijalist iz endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma
    Mr.sc. Nataša Rojnić Putarek, dr med.
    Specijalist pedijatar, subspecijalist iz endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma
    Dr.sc. Marina Grubić
    Klinički psiholog
    Bacc.med. techn Gordana Čolig
    Medicinska sestra edukator za dijabetes

    Teme koje bi vas mogle interesirati

    Dijabetes i srčane komplikacije

    Dijabetes kod djece