10

rujan

Doc. dr. sc Nataša Rojnić Putarek dr. med.
  • Pedijatar
  • Endokrinolog
  • Dijabetolog
  • Najčešća pitanja pedijatru

    1. Je li povišena tjelesna temperatura razlog za odlazak liječniku?

    Vrućica je porast tjelesne temperature koja prelazi temperaturu iznad 38ºC, a postoje manje razlike  ovisno o  mjestu mjerenja (u aksili (ispod pazuha), u uhu, na čelu, rektalno). Mjerenje temperature na čelu i u uhu je lakše od oralno ili rektalno mjerene temperature ali je manje točno. Najtočniji način mjerenja temperature u djece je rektalno dok je mjerenje u usnoj šupljini pouzdano u djece starije od 4 godine. No s druge strane, visina temperature je manje važna od općeg stanja djeteta. Povišenu temperaturu u djece najčešće uzrokuju infekcije, i to najčešće prehlada ili gripa, druge infekcije dišnih puteva i uha, infekcije mokraćnih putova, a ponekad nakon cjepljenja.

    Dijete s povišenom tjelesnom temperaturom treba odvesti liječniku odmah ako je dijete mlađe od 3 mj i rektalno izmjerena temperatura je viša od 38ºC, u tom slučaju treba posjetit liječnika čak i ako opće stanje djeteta nije poremećeno. U djeteta u dobi između 3 mj i 3 godine ukoliko je tjelesna temperatura povišena dulje od 3 dana treba posjetiti liječnika. Ukoliko je dijete klonulo, nervozno, ukočeno i odbija jelo i tekućinu dijete treba odvesti liječnike odmah. Također u ovoj dobi liječnika treba posjetiti ukoliko je rektalno izmjerena temperatura 38,9ºC ili viša. U djece bilo koje dobi liječniku treba ići ukoliko im je tjelesna temperatura 40ºC ili viša izmjerena rektalno, odnosno aksilarno 39,5ºC ili viša, imaju konvuzije uzrokovane temperaturom, ako se vrućice ponovno javljaju, ako boluju od neke druge kronične bolesti (nrp prirođene srčane greške, malignoma, sistemskih reumatoloških bolesti,  idr)  te ukoliko uz povišenu temperaturu imaju osip

    2. Kad djetetu treba snižavati temperaturu?

    Djetetu s povišenom temperaturom treba ponuditi puno tekućine za piće. Potaknite dijete da se odmori onoliko koliko on ili ona želi, ali nemojte prisiljavati svoje dijete na spavanje ili odmor. Lijekove poput paracetamola (Panadon, Paracetamol i dr) ili ibuprofena (Brufen, Neofen, Ibuprofen i dr.) mogu se dati dijetetu starijem od 3 mjeseca ukoliko tjelesna temperatura prelazi 38.9 ° C rektalno, odnosno 38,4 ° C aksilarno. Ako ne znate kako najbolje postupati s povišenom temperaturom u vašeg djeteta, nazovite njegovu medicinsku sestru ili liječnika, a svakako ukoliko dijete neće ili ne može piti tekućinu duže od nekoliko sati. Nikada nemojte pokušati snižavati temperaturu alkoholnim oblozima, također nemojte davati djetetu mlađem od 18 godina  (acetilsalicilnu kiselinu) je može uzrokovati opasno stanje koje se zove Reyeov sindrom.

    3. Ako ima poteškoće s disanjem i kašljanjem, u kojim slučajevima dijete mora k liječniku?

    Prehlada i kašalj su česti simptomi infekcije dišnih putova u djece i najčešće ne zahtjevaju posebnu obradu. No, ukoliko dijete otežano dišu uz kašalj ili mu disanje predstavlja napor te ako uz kašalj postoji i bol u prsištu, dijete treba odvesti liječniku. Nadaljer ukoliko je dijete mlađe od 4 mjeseca i ima vrućicu, ako dijete javlja bol u uhu neutješno plače ili neovisno o dobi ako kašalje traje dulje od 10 dana odnosno ne poboljšava se nakon dva tjedna svakako treba posjetiti liječnika.

    4. Ako dijete nakratko prestane disati ili poplavi treba li ga odvesti u hitnu ambulantu?

    Dijete koje prestane disati ili poplavi svakako treba hitno odvesti u nadležnu hitnu ambulantu i vjerojatno će biti potrebna hospitalizacija i dodatna obrada, liječenje i opservacija.

    5. Kada djetetu treba dati piti više tekućine nego inače?

    Djeca najčešće ne mogu sama prepoznati situacije kada im je potrebno više tekućine jer su zaokupljeni aktivnostima i nisu još naučili reagirati na znakove koje im njihov organizam šalje. Prvi simptom  dehidracije je žeđ, no ako ona dulje traje nastaju glavobolja, smanjen apetit, suhe usne i sluznice i smanjeno mokrenje, a zatim i smanjena elastičnost kože. S obzirom da djeca imaju veću površinu tijela u odnosu na tjelesnu težinu od odraslih, skolniji su i većim gubicima tekućine kožom. Nadalje, djeca brže dišu od odraslih što također dovodi do većih gubitaka vode u odnosu na odrasle osobe, kao i metabolizam koji je u djece veći nego u odraslih. Stoga je u djece i u normalnim okolnostima izuzetno važno da redovito uzimaju dovoljnu količinu tekućine. Situacije kada je potrebno pojačano piti su sve one u kojima su respiracija, perspiracija i metabolizam još brži odnosno ukoliko postoji gubitak tekućine na druge načine kao što je proljev ili povraćanje. A to su bilo koja akutna febrilna bolest, zatim boravak i posebno pojačana fizička aktivnost kod visokih vanjskih temperatura, sport i tjelovježba ali i boravak u zagrijanim prostorijama zimi. Ukoliko u situacijama pojačanih potreba nije moguće tekućinu unijeti na usta (npr kod povraćanja) potrebno je dijete odvesti liječniku gdje će se provesti parenteralna hidracija.

    6. Može li dojenče zbog prehrane majke dobiti grčeve?

    Neka dojenčad su osjetljiva na određenu hranu u majčinoj prehrani. Hrana koja potiče nastanak kolika može prijeći u majčino mlijeko i uznemiriti bebu već dva sata nakon što ju majka pojede. Da bi otkrili koja hrana uzrokuje kolike u djeteta dobro je pratiti prehranu majke unutar 24 sata od nastanka kolika u djeteta. Neke vrste namirnica koje češće potiču nastanak kolika u djece su mliječni proizvodi osnosno potencijali alergeni iz mlijeka, zatim namirnice koje sadrže kofein kao npr. neka gazirana bezalkoholna pića, čokolada, kava, čaj ili neki lijekovi protiv prehlade, ali najčešće ukoliko se konzumiraju u velikim količinama iako neka dojenčad mogu biti osjetljivije na kofein, zatim žitarice kao što su pšenica, kukuruz, kikiriki i soja, začinjena hrana ali i hrana koja napuhuje posebno ako se konzumira sirova (pr brokula, luk, prokulice, zelene paprike, cvjetača, kupus)

    7. Koji su simptomi upale uha kod djeteta?

    Djeca s upalom uha, posebno dojenčad s upalom uha najčešće imaju nespecifične simptome i znakove koji uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, neraspoloženost, iritabilnost, glavobolju, bezvoljnost, poremećaj spavanja i nemir, oslabljen apetit ali i povraćanje ili proljev. Povišena temperatra se javlja u oko trećine djece s upalom uha iako je vrlo rijetko viša od 40 °C osim ako postoji drugi uzrok infekcije ili bakterijemija. Specifični znakovi kao što je bol u uhu ne moraju biti uvijek prisutni, a posebno ih je teško uočiti u manje djece i dojenčadi. Mogu biti prisutni i eksudacija iz uha i oslabljen sluh, a ponekad se javljaju vrtoglavica, zujanje u užima ili oteklina oko uha.

    8. Što učiniti ako se na koži djeteta pojavi osip popraćen otokom lica, usnica, promuklošću, otežanim disanjem i suhim kašljem? Što je uzrok takvih reakcija?

    To je hitna situaicja koja zahtijeva hitno liječenje. Uzrok je najčešće alergijska reakcija na hranu ili lijekove iako može biti i na bilo koji drugi alergen kao i na ubod insekta, ali postoje i drugi oblici angioedema koji su nasljedni ili nepoznatog uzroka. Liječenje se provodi hitno, parenteralnom primjenom antihistaminika, kortikosteorida i/ili adrenalina. Ukoliko je dijete već imalo takve reakcije na određene alergene ili ubode insekata nadležni liječnik će preporučiti hitnu terapiju koju treba nositi sa sobom (pr. EpiPen)

    9. Ako dijete tijekom igre padne i lupi glavom o pod ili se udari, što poduzeti?

    Padovi u djece su vrlo česti i udarci glavom tijekom pada jeden su od najčešćih trauma u djece. Većina spadanju u manje traume glave i nisu povezane s ozljedam mozga te nemaju dugotrajne posljedice. U malog broja djece u koje pad izgleda bezazlen može ipak doći do ozbiljnijih posljedica. Ako dijete pri padu udari glavom o tvrđu podlogu izuzetno je važno pratiti djetetovo ponašanje. U djece mlađe od dvije godine procjena jačine traume glave je pono teža nego u starije djece jer češće može biti asimptomatska. U slučaju gubitka svijesti posebno ako je praćeno povraćanjem dijete je potrebno hitno odvesti liječniku. Ukoliko je udarac blaži i nije došlo do gubitka svijesti, nema znakova frakture lubanje, i nema glavobolje potrebno je pratiti promjene u djetetovom ponašanju tijekom sati i konzultirati se s nadležnim liječnikom.

    10. Što učiniti ako je dijete progutalo neki predmet

    Ako dijete proguta neki predmet treba se javiti odmah liječniku koji će odlučiti o daljnjem postupku ovisno o veličini, obliku ili strukturi predmeta. Ako se radi o manjem novčiću ili kuglici može se pričekati spontana evakuacija predmeta stolicom. No ako se radi o većoj kovanici, oštrom predmetu (npr. otvorena ziherica, igla, pribadača idr.), dugački uski predmeti koji mogu zapeti u jednjaku ili crijevu (npr. štapić lizalice..) ili predmeti koji imaju korozivna svojstva (pr. baterije) treba ih odmah pokušati odstraniti endoskopskim postupcima, ili u slučaju neuspjeha, kirurškim.

    11. Što učiniti kad se dijete opeče?

    Kad se dijete opeče najvažnija mjera koja značajno poboljšava konačni ishod ozljede je brzo hlađenje opečene površine. Opečeni dio tijela treba što prije uroniti u vodu ili tuširati, a ako se radi o manjoj površini treba staviti i hladni oblog. Malo dijete se ne smije ostavljati predugo u hladnoj vodi jer može doći do pothlađivanja tijela. Ukoliko se dijete opeklo nekom vrućom tekućinom (pr. kipuća juha idr) potrebno je što prije skinuti natopljenu odjeću. Komade tkanine koji su zaljepljeni za kožu treba obrezati škarama. Zatim je potreno opeklinu pokriti sterilnom gazom, a ako je opečena velika površina ruke ili noge, potrebno je imobilizirati opečeni dio tijela. Vodeni mjehur koji se može storiti čuva sterilnost opekline i ne treba ga dirati. Važno je da se na opečene površine ne stavljaju masti, ulja, kreme ili prašci. Svakako je izuzetno važno dijete smiriti, nazvati nadležnu pedijatrijsku ordinaciju ili hitnu ambulantu, primijeniti lijek protiv bolova (paracetamol ili ibuprofen u dozi koju se daje za snižavanje tjelesne temperature) i dati djetetu što više tekućine .

    12. Kada i tko treba preporučiti operaciju mandula?

    Operaciju mandula preporučuje nadležni pedijatar prema važećim kriterijima i na osnovu uvida u cjelokupnu anamnezu (kronične, ponavljajuće angine, krvarenje u tonzile, poteškoće disanja uslijed veličine tonzila, idr) a u konzultaciji sa specijalistom dječjim otorinolaringologom koji će na osnovu kliiničkog pregleda dati mišljenje o opravdanosti zahvata.

    13. Do kada treba dojiti dijete?

    Do navršenih 4 do 6 mjeseci preporučuje se isključivo dojiti, a nakon tog vremena potrebno je započeti s uvođenjem raznovrsne prehrane u djetetov jelovnik, a dojenje se preporučuje nastaviti do kraja prve godine života zbog poznatih dobrobiti na zdravlje i psihološki razvoj djeteta. Ukoliko majka i dijete to žele dojenje je preporučljivo nastaviti i tijekom druge godine djetetova života.

    Teme koje bi vas mogle interesirati

    beba kod doktora

    Opća pedijatrija

    Stiže nam proljeće a s njime sezonske alergije i alergijska astma

    Poremećaji rasta u djece